Od osnutka do danas

VZG Jastrebarsko  od 1929 godine

 

Vatrogasna župa Jastrebarsko, tadašnjeg sreza Jastrebarsko, osnovana je 1929. godine kao preteča današnje Vatrogasne zajednice grada Jastrebarskog s osnovnim ciljem, da se zajedničkim stručnim snagama i tehnikom okolnih vatrogasnih društava - unaprijedi vatrozaštita na području Jaske i njene šire okoline.

Prigodom obilježavanja tog jubileja, osim o samom vremenu osnivanja župe Jaske treba podsjetiti i na događanja koja su prethodila akciji tadašnje Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice da počne osnivanjem vatrogasnih župa. Iako su rasprave o potrebi udruživanja susjednih društava u borbi protiv opasnosti od vatre, vođene na terenu i prije Prvog svjetskog rata, prva inicijativa Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice pokrenuta je 4. kolovoza 1923. godine. Na 14.-toj redovitoj glavnoj skupštini tadašnje Hrvatske vatrogasne zajednice, pod šestom točkom dnevnog reda našao se, kako piše u dnevnog redu tog skupa: „Prijedlog bjelovarskog vatrogasnog društva o reorganizaciji hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice.“ Misao o potrebi osnivanja vatrogasnih organizacija, koja su trebala okupiti društva određenog područja, među prvima je iznio zapovjednik DVD-a Bjelovar Stjepan Nič, koji je na Skupštini Zajednice u Bjelovaru 4. kolovoza 1923., između ostaloga, rekao:

"Naša Vatrogasna zajednica uz dosadašnju organizaciju ne može sve dužnosti ispuniti, zato je prijeka potreba da se posao olakša, stvarati vatrogasne kotare ili župe i da se dolazi tako u međusobni češći kontakt. Vatrogastvo će se kroz to znatno razvijati.

Najviša institucija vatrogastva je vatrogasna zajednica sa sjedištem u Zagrebu, njoj su podređeni vatrogasni kotari - župe, a sva seoska vatrogasna društva bi imala podvržena biti vatrogasnom kotaru - župi."

Prijedlog su podržali izaslanici dobrovoljnih vatrogasnih društava: Požega, Novske, Vinkovaca, Slavonskog Broda te je zaključeno: "da se ova važna pitanja prepuste na rješenje Središnjem odboru“ koji već 3. prosinca 1923. raspravlja o zaključcima Skupštine te zadužuje dr. Mihovila Uroića iz Nove Gradiške da pripremi prijedlog izmjena Pravila u pogledu uvođenja instituta vatrogasna župa.

Potrebu reorganizacije zajednice i stvaranje novog oblika organizacije koji bi povezivao društva na terenu, podržava i Kongres DVD-a HSVZ u Koprivnici 29. lipnja 1924, a Skupština Zajednice u Varaždinu 14. kolovoza 1924. donosi povijesni zaključak: "Pravila zajednice nemaju se sada mijenjati, no predsjednici odnosno zapovjednici vatrogasnih društava u sjedištima I. i II. reda, te većih trgovišta i mjesta, gdje se ukazuje potreba, imadu privremeno i pokusno organizirati vatrogasne kotare, u koji imadu unići vatrogasna društva koja su u okolišu pojedinog sjedišta. Predsjednici i zapovjednici društava pojedinog kotara sačinjavaju Privremeni odbor kotara, koji bira između sebe predsjednika većinom glasova..."

Slijedom toga zaključka tijekom 1925. godine osnovani su, tada nazvani, vatrogasni kotarevi u: Našicama, Prelogu, Daruvaru, Križevcima i drugim mjestima. U samom gradu Varaždinu,19. travnja 1925., osnovana je prva vatrogasna župa Varaždinsko-međimurska. Temeljem takvog prihvaćanja na terenu i vatrogasna zajednica u Zagrebu, kao središnja zajednica, nastavlja akcijama na dogradnji ustroja vatrogasnih župa. Tako je na sjednici održanoj 2. travnja 1926. godine, Središnji odbor usvojio Pravila u kojima je propisan ustroj vatrogasnih župa. Isti Odbor na sjednici 26. kolovoza 1928. godine donio je zaključak da se sukladno Pravilima, u roku od dva mjeseca trebaju osnovati vatrogasne župe kao pomoćni organi Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice u Zagrebu.

U osnivanju Vatrogasne župe Jastrebarsko za tadašnji srez Jastrebarsko glavnu zadaću organizatora preuzima središnje društvo DVD Jastrebarsko a samo mjesto, prema prihvaćenim pravilima Zajednice, prihvaćeno je za sjedište buduće župe.

Na adresu čelništva DVD Jastrebarsko, 22. veljače 1929. godine stiže dopis Hrvatske-slavonske vatrogasne Zajednice, evidentirano u knjizi pošte pod brojem 147/3., u kojem se navodi, citiram:

„Na temelju zaključka središnjeg odbora u njegovoj trećoj redovitoj sjednici, u točki 2 dnevnog reda, zaključeno je, da se u sjedištu Vašega društva osnuje župa za okolišna bratska vatrogasna društva. Izvolite dakle odmah pozvati okolišna društva na konstituirajuću skupštinu, održati ju u smislu pravila oglašenih u prošlogodišnjem Vatrogasnom vjesniku. Po održanoj skupštini izvolite nam poslati prijepis zapisnika. Kod poziva društava izvolite radi objama prostora uvažiti, da Karlovac sa svojim filijalama tvori skup za se, a grad Zagreb ostaje izvan župske organizacije.“

Slijedom zadaća iz poslanog dopisa Predsjednika Zajednice, čelnici DVD Jastrebarsko, zapovjednik Stanislav Prahir i tajnik Ljubo Novaković, obratili su se bratskim okolišnim društvima s obrazloženjem o potrebi osnivanja vatrogasne župe Jastrebarsko. O predstojećem skupu obaviještena su i pozvana na njega slijedeća društva: DVD Jastrebarsko, Pribić, Krašić, Petrovina, Volavje, Sveta Jana, Novaki, Cvetković i Domagović.

U društvima su održani skupovi, od skupštine do sjednica Upravnih odbora i zapovjedništava na kojima su izabrani izaslanici društava za konstituirajuću sjednicu skupštine vatrogasne župe. Prema sačuvanoj dokumentaciji koja se nalazi u Državnom arhivu grada Zagreba, među izaslanicima tog prvog skupa vatrogasne župe bili su i : iz DVD Petrovina Josip Gustetić, zapovjednik, Stefan Cvetetić, podzapovjednik i Juraj Husić, blaganik društva. Vatrogasce Krašića zastupali su Mirko Kopitović, predsjednik; Juraj Stepinac, vojvoda i Josip Štajduhar, blagajnik. Delegati DVD Volavje, bili su: predsjednik Pavle Restek, zapovjednik Imbra Perković i tajnik Antun Vraneković. Predstavnici DVD Cvetkovića bili su :predsjednik Mirko Rataj; vojvoda Mirko Lukšić i tajnik Stjepan Sitar. Izaslanici DVD Domagovića bili su: predsjednik Josip Borković, vojvoda Rok Borković i potpredsjednik društva Filip Popović.

Konstituirajuća glavna skupština Vatrogasne župe, koju je sazvao ovlašteni zapovjednik DVD Jastrebarskog Stanko Prahir, održana je 24. ožujka 1929. godine u 9.00 sati prije podne, u trgovišnoj vijećnici mjesta Jastrebarskog. Nazočni izaslanici, nakon pozdravne riječi zapovjednika Stanka Prahira, razmotrili su ponuđena ogledna privremena župska pravila, kako bi sagledali ustroj nove organizaciji, a zatim su izvršili izbor župskog rukovodstva, u kojem su za prvog predsjednika Vatrogasne župe Jastrebarsko izabrali uglednog vatrogasca i sugrađanina Stanka Prahira.

Tih godina ustrojene su, na temelju Pravila HSVZ, u okviru nacionalne zajednice nove vatrogasne organizacije -župe, a dotadašnji postojeći "kotari" preimenovani su u župe. Tako je krajem 1920-tih godina u Hrvatskoj djelovalo 38 vatrogasnih župa.

Prema privremenim Pravilima hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice, usvojenim 7. travnja 1926. godine, navode se osnovni zadaci vatrogasne župe, koja se u tim pravilima po prvi put spominje. Zbog velikog odaziva društava na terenu 8. prosinca 1929. godine  u Zagrebu je održana izvanredna glavna skupština Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice na kojoj su usvojena nova Pravila u kojima je sada  treće poglavlje, posvećeno radu vatrogasnih župa. Tako se navodi osnovna svrha župe, u članku 29. navodi, citiram:

„Vatrogasna župa kao pomoćni organ Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice u Zagrebu:

  1. Nadzire užupljena vatrogasna društva,
  2. Usavršuje ih tehnički i za skupne nastupe,
  3. Organizuje društva u svrhu unapredjednja vatrogastva na svom teritoriju,
  4. Skrbi za medjusobno sudjelovanje i pružanje pomoći kod požara i drugih elementarnih nepogoda,
  5. Podupire Hrvatsko-slavonsku vatrogasnu zajednicu u Zagrebu i uspješno pomaže njene svrhe.“ – završen citat.

U navedenom poglavlju II. Vatrogasne župe, obrazložen je izbor sjedišta župe, djelokrug njihova konkretnog rada, namicanje sredstava za rad te uvjeti za stjecanje prava na članstvo i njegov prestanak.

Također je naveden ustroj vatrogasne župe, koji se sastoji od: župske glavne skupštine, župskog odbora i Predsjedništva, te zadaci u njihovom radu i djelovanju. S posebnim zanimanjem na izradi ovih pravila radili su tadašnji čelnici Zajednice u Zagrebu, predsjednik Marijan plemeniti Heržić i tajnik Stanko Žagar. Djelujući u vrijeme pojačane kraljevske diktature i velikosrpskih pretenzija na hrvatsko tlo, ova dvojica istaknutih vatrogasaca ali i gorljivi domoljuba i rodoljuba, borili su se svakodnevnom životu za daljnji rast vatrogasnih župa. Jer župe su, kao i vatrogasna zajednica, bile mjesto očuvanja hrvatskih ognjišta u doslovnom smislu vatrozaštite ali i povijesnom smislu, očuvanja nacionalnog identiteta. Naime predložena pravila nisu odobrena po vlastima zbog naziva Hrvatsko-slavonska vatrogasna zajednica, u vrijeme stvaranja Državnog vatrogasnog saveza Kraljevine Jugoslavije.

Upravo u takvoj političkoj situaciji, sve do stvaranja Banovine Hrvatske, od posebnog je društveno, kulturno-prosvjetnog, sportskog i političkog, značenja, djelovanje vatrogasnih župa. Jer one su ostale i stvarne čuvarice Hrvatske i hrvatstva.

Pred tom vatrogasnom i povijesnom zadaćom, našla su se i čelništva užupljenih društava i vatrogasne župe Jastrebarsko, koja su svoj vatrogasne i domoljubne obaveze, izvršila časno i ponosno kroz nastupajuća vremena diktatura i ratova sve do stvaranja suvremene države Hrvatske.

Unatoč nedostatnoj arhivskoj građi, koja nije u cijelosti sačuvana, prema izvorima iz tiska i ostalim vatrogasnim publikacijama doznajemo osnovne podatke o čelništvu Vatrogasne župe Jastrebarsko na početku njenoga djelovanja do Drugog svjetskog rata.

Tako se u „Vatrogasnom koledaru“ sa šematizmom društava za 1931. godinu, koji je izdala Vatrogasna zajednica Savske banovine, navodi čelništvo izabrano na osnivačkom skupu Vatrogasne župe Jastrebarsko 1929. godine. U tom prvom mandatu župom su rukovodili: predsjednik Stanislav Prahir, zapovjednik Mirko Lukšić i tajnik Ljubomir Novaković. U župu su bila, kako se onda govorilo, užupljena slijedeća društva: Jastrebarsko, Cvetković, Domagović, Volavje, Krašić, Petrovina, Novaki, Pribić i Sveta Jana.

U tim društvima, prema spomenutom šematizmu, djelovala su 323 izvršujuća vatrogasca, a pored njih nalazilo se još 27 pričuvnih, 30 začasnih, 258 utemeljitelja i 20 podupirajućih, ili ukupno 659 vatrogasaca i članova.

Nadalje bilježimo da 60-tu obljetnicu osnivanja hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice na području vatrogasne župe Jastrebarsko, tijekom 1937. godine, radno i svečano organizira župska uprava u kojoj čelne dužnosti obnašaju: starješina Stanislav Prahir, njegov zamjenik Josip Gustetić, tajnik Branko Prahir, blagajnik Emil Pršle i odbornici; Mirko Lukšić, Zlatko Ognjenovac, Zdravko Restek i Stjepan Frkonja. U ime vlasti u odboru župe bili su predstavnici: dr. Branko Davila i Mihajlo Plečaš.

Spomenuti članovi radnih tijela župe rukovodili su s 20  dobrovoljnih vatrogasnih društava u kojima je djelovalo 789 aktivnih i 478 podupirajućih vatrogasaca, ili ukupno 1272 vatrogasca.

Taj skok u proteklih pet godina s 9 na 20 društava i s 659 na 1272 člana, najrječitija je potvrda da je dobrovoljno vatrogasno društvo bilo prihvaćeno u hrvatskom puku ali i potvrda uspješnog i organiziranog rada Vatrogasne župe Jastrebarsko.

U sastavu vatrogasne župu 1937. godine, bila su slijedeća dobrovoljna vatrogasna društva : Jastrebarsko, Cvetković, Domagović, Krašić, Petrovina, Volavje, Sveta Jana, Pribić, Novaki, Desinec, Vivodina, Sošice, Prekrižje, Kalje, Zajačko selo, Oštrc, Kostanjevac, Dojutrovica, Jezerine i Vrhovac.

Usporedo s porastom članstva te njegovim osposobljavanjem, provodi se i akcija nabave osnovnih vatrogasnih pomagala i štrcaljki te akcija izgradnje novih vatrogasnih spremišta. Vatrogasna organizacija postaje tako najutjecajnijom društvenom snagom u selima Žumberka. Prema podacima iz „Vatrogasnog kalendara „ za 1937. godinu, na području Vatrogasne zajednice Banovine Hrvatske organizirano djeluje: 50 vatrogasnih župa sa 910 užupljenih društava!

U njima je angažirano 31.239 aktivnih izvršujućih članova i 28.128 podupirajućih članova, ili ukupno 59.367 članova ! Takav skok u promicanju vatrogasne misli i razvoju mreža vatrogasnih društava nije nigdje zabilježen na području kraljevine Jugoslavije. Na redovitoj skupštini Vatrogasne zajednice Savske banovine, održanoj 29. svibnja 1938. godine, među delegatima iz svih krajeva Hrvatske nalaze se Stanislav Prahir i Mirko Lukšić, kao izaslanici Vatrogasne župe Jastrebarsko. Na tom skupu oni su predstavljali 20 društava svoje župe u kojima je 1938 godine  aktivno 879 izvršujućih i 792 podupirajuća člana, ili njih 1671! Tako u vatrogastvu, uoči ratnih sukoba, raste broj novoprimljenih članova iz godine u godinu. Godine 1940. na redovitoj glavnoj skupštini Vatrogasne zajednice savske banovine koja je održana u Zagrebu, 31. ožujka, predstavnici Vatrogasne župe Jastrebarsko, Stanislav Prahir i Zlatko Ognjenovac, predstavljaju 21 društvo u kojem djeluje čak 1764 vatrogasca. Istodobno povećan je i broj društava u Vatrogasnoj zajednici, koja uoči Drugog svjetskog rata ima 1072 društva u kojima je okupljeno 69.426 članova.

Predstojeći ratni sukobi fašističkih i antifašističkih država u Europi koji su najavili početak Drugog svjetskog rata, uvjetovali su novu, ratnu organizaciju vatrogasaca, vatrogastva i vatrogasnih župa, ali i uvjetovali prekid njihova daljnjeg omasovljenja.

Naime početkom Drugog svjetskog rata i proglašenjem Nezavisne države Hrvatske, dolazi do osnivanja i Vatrogasnog saveza Nezavisne države Hrvatske, ali i do zastoja u

daljnjem radu. Zbog ratnih sukoba, vatrogasna društva potpadaju pod ratni režim djelovanja, u sastavu Narodne zaštite ali i pod sustav glavnog vatrogasnog povjerenika u NDH Ivana Javora i niza terenskih povjerenika.

Tako i na području Vatrogasne župe Jastrebarsko, rješenjem Vatrogasne zajednice NDH, od 29. srpnja 1941. godine za povjerenika župe postavljen Josip Hudelist. Njegovim postavljanjem raspušteni su svi organi skupštine župe i on samostalno vrši nadzor nad društvima. Istodobno odlukama povjereništva zabranjeno je i daljnje okupljanje  i održavanje skupova u društvu. Dok su se mlađi vatrogasci našli na bojištu u selima su ostali uglavnom stariji i nemoćni vatrogasci organizirani u jedinicama Narodne zaštite. Odlukom tadašnjih vlasti, 6. travnja 1942. godine Josip Hudelist je razriješen dužnosti a na mjesto novog povjerenika postavljen je iskusni i ugledni vatrogasac Stanislav Prahir, koji na toj dužnosti ostaje do svoje smrti, pred kraj rata.

Oslobođenje zemlje od neprijatelja dočekano je u razorenim gradovima i selima, gdje u prvom petogodišnjem razdoblju od 1945. do 1950. godine traje obnova zemlje. Malobrojni okupljeni vatrogasci nalaze se na obnoviteljskim skupštinama, kojima rukovode predstavnici vlasti jer su se vatrogasna društva našla pod nadzorom Narodne milicije.

Viši oblici organiziranja društava i sam rad vatrogasne organizacije započinje masovnije tek nakon 1948. godine, kada je usvojen prvi Zakon o dobrovoljnim vatrogasnim društvima Narodne Republike Hrvatske. Zakon je zagarantirao razvitak našeg dobrovoljnog vatrogastva, kao i viših oblika organiziranja, kao pomoćnih organa najvišem tadašnjem forumu Skupštini saveza DVD-a Narodne Republike Hrvatske. Umjesto vatrogasnih župa pojavljuju se novi oblici zajednica. Tako se osnivaju vatrogasni općinski odbor i kotarski podsavezi, koji zajedno daju svoje predstavnike u najviši skup organizacije Skupštinu Saveza dobrovoljnih vatrogasnih društava Narodne Republike Hrvatske.

Najveće praznine, u pogledu arhivske građe vatrogasnih organizacija, nastaju nakon II svjetskog rata. Prema dostupnim podacima i predajama starijih vatrogasaca dužnosnici Vatrogasnog odbora općine Jastrebarsko, osnovanog 1948. godine, bili su Ivan Pavlaković iz DVD-a Cvetković, predsjednik i Mijo Hlebić iz DVD-a Gornji Desinec, zapovjednik.

Od značajnijih aktivnosti u tom razdoblju valja spomenuti da je 1952. godine održan prvi tečaj za vatrogasce. Također treba istaknuti značajne aktivnosti u svezi osnivanja dobrovoljnih vatrogasnih društava kojih je u tom razdoblju osnovan znatan broj.

U istom razdoblju osnivane su i mjesne zajednice koje su većim djelom financirale dobrovoljna vatrogasna društva. Uz financijsku pomoć mještana i već spomenuta sredstva mjesnih zajednica, dobrovoljna vatrogasna društva nabavljala su neophodnu vatrogasnu opremu potrebnu za provedbu vatrogasne djelatnosti. Prve značajnije nabave vatrogasne opreme bilježimo tijekom šezdesetih godina kada su se nabavljale vatrogasne motorne štrcaljke. Usporedo s nabavkom opreme organizirana su i osposobljavanja za vatrogasce, vatrogasne dočasnike i vatrogasne časnike.

Početkom šezdesetih godina za predsjednika Vatrogasnog odbora općine Jastrebarsko biran je Stjepan Cebić iz DVD-a Jastrebarsko koji tu dužnost obnaša do 1990. godine. U tom razdoblju najznačajnija aktivnost bila je osnivanja SIZ-a zaštite od požara općine Jastrebarsko koji je osnovan na inicijativu predsjednika Stjepana Cebića i zapovjednika Janka Lackovića koji je tu dužnost obnašao od 1982. do 1993. godine. Osnivanjem SIZ-a zaštite od požara općine Jastrebarsko uspostavljen je stabilan i siguran sustav financiranja dobrovoljnih vatrogasnih društava. Uspostavljena je i vrlo dobra suradnja s osiguravajućom kućom "Croatia" koja je iz takozvanog Fonda preventive financirala gradnju i adaptacije vatrogasnih domova te nabavku vatrogasne tehnike.

Od značajnije vatrogasne tehnike, Vatrogasni savez općine Jastrebarsko je u tom razdoblju nabavio četiri navalna vatrogasna vozila za centralna dobrovoljna vatrogasna društva Krašić, Jastrebarsko, Klinča Sela i Donju Kupčinu. Veći dio sredstava osigurao je SIZ-a zaštite od požara općine Jastrebarsko.

Na izbornoj sjednici Skupštine VZG Jastrebarsko, održanoj krajem svibnja 1990. u Klinča Selu, nakon povlačenja s dužnosti g. Stjepana Cebića, za predsjednika Vatrogasnog saveza općine Jastrebarsko izabran je Željko Popović iz DVD-a Domagović. Na prijedlog novog predsjednika, Predsjedništvo Vatrogasnog saveza općine Jastrebarsko izabralo je za potpredsjednike Nikolu Maretića iz DVD-a Bratina i Vilka Šimeckog iz DVD-a Krašić. Te godine Vatrogasni savez općine Jastrebarsko brojao je 58 DVD-a sa oko četiri tisuće vatrogasaca.

U Hrvatskoj je tih dana konstituiran prvi saziv Sabora izabran na višestranačkim izborima. Zemlja je bila u vrlo složenoj političkoj situaciji, tako da je već 19. srpnja 1991. godine Vatrogasni savez Hrvatske donio Upute o djelovanju vatrogasne organizacije Republike Hrvatske u izvanrednim okolnostima, ratnim sukobima i terorističkim aktivnostima koje mogu izazvati požar, eksplozije, nesreće i drugo. Na temelju te Odluke Vatrogasni savez općine Jastrebarsko ustrojio je Ratno Predsjedništvo i Ratno Zapovjedništvo. Dobrovoljna vatrogasna društva ustrojila su vatrogasna odjeljenja od članova koji nisu bili angažirani na bojišnici, vatrogasna opreme dislocirana je iz vatrogasnih spremišta u sjenike, garaže i sl. Ustrojen je vatrogasni vod CZ-a koji je bio smješten u Vatrogasnom domu DVD-a Zdihovo.

Osim granatiranja vatrogasnih objekata u Donjoj Kupčini, Gradecu Pokupskom i Lijevom Sredičkom, na području općine Jastrebarsko nije bilo šteta na vatrogasnim domovima i vatrogasnoj opremi. Za popravak navedenih objekata Vatrogasni savez općine osigurao je nužna sredstva. Inače u Republici Hrvatskoj tijekom ratnih razaranja uništeno je ili oštećeno 186 vatrogasnih domova i spremišta (Sisačka županija 59, Karlovac 28, Vukovar 28), te otuđeno ili uništeno 186 vatrogasnih vozila.

Tijekom 1992. godine gase se Fondovi zaštite od požara (bivši SIZ-ovi). Dobrovoljna vatrogasna društva financiraju se putem Vatrogasnih saveza i vlastitim sredstvima. Nakon stupanja na snagu novog Zakona o vatrogastvu, 1994. godine, općine i gradovi preuzimaju odgovornost financiranja dobrovoljnog vatrogastva. No zbog rata i nužnosti financiranja djelatnosti vezanih za ratne operacije, za dobrovoljno vatrogastvo se izdvajalo minimalno sredstava. Održavala se postojeća vatrogasna oprema a dobrovoljna vatrogastva društva  su, uz minimalna financijska sredstva iz vatrogasnih zajednica iznalazila dodatna sredstva putem samofinanciranja i donacija.

Iz  Austrije (Liones klub) su nam tijekom rata donirana tri vatrogasna vozila (jedne autoljestve i dva navalna vozila) koja su uvelike pomogla u pogledu operativnosti naših društava. Dva vozila su još u funkciji.

Preustrojavanjem lokalne samouprave 1993. godine i osnivanjem novih općina, preustrojavaju se i vatrogasni savezi općina i osnivaju vatrogasne zajednice općina i gradova. Na sjednici Skupštine Vatrogasnog saveza općine Jastrebarsko održane u jesen 1993. godine u Gornjem Desincu donijeta je Odluka o razdruživanju. Nakon toga osnovale su se vatrogasne zajednice općina Žumberak, Krašić, Klinča Sela i Pisarovina, a Vatrogasna zajednica grada Jastrebarsko nastavila je s radom kao pravni sljednik Vatrogasnog saveza općine Jstrebarsko. Za predsjednika je biran Janko Lacković, a dotadašnji predsjednik Željko Popović biran je za zapovjednika, te tu dužnost obavlja profesionalno do 1997 godine. U tom razdoblju ostali članovi Predsjedništva bili su Zvonko Kupina (dozapovjednik),  Josip Novosel (tajnik), Milan Mrakuza, Josip Režek, Stjepan Preprotić, Ivan Vitković, Mladen Boričević, Nikola Repar, Josip Cvetan, Božidar Rešetić, Drago Kelečić, Vlado Živko,.

Vatrogasna zajednica grada Jastrebarsko broji 25 dobrovoljnih vatrogasnih društava i dva u gospodarstvu, s više od dvije tisuće članova od koji je 960 operativnih.

Slijedom ustrojavanja županija, osnivaju se i vatrogasne zajednice županija. U osnivanju Vatrogasne zajednice županije Zagrebačke, uz vatrogasne dužnosnike iz Samobora, Vrbovca, Svetog Ivana Zeline i Dugog Sela, aktivno sudjeluju predsjednik i zapovjednik VZG Jastrebarsko. Na prvoj sjednici Skupštine VZŽ Zagrebačke (kolovoz 1994. godine) Janko Lacković je biran u Predsjedništvo, a Željko Popović za zamjenika zapovjednika VZŽ Zagrebačke.

Vatrogasna organizacija pokreće aktivnosti koje su bile u drugom planu tijekom rata. Ponovno se organiziraju vatrogasni tečajevi, natjecanja, kamp vatrogasne mladeži, susreti puhačkih orkestara,…

Zbog značajnih natjecateljski rezultata, organizacija prvog vatrogasnog natjecanja VZŽ Zagrebačke (rujan 1995. godine) povjerena je našoj zajednici a održano je u Domagoviću. Naše natjecateljske desetine polučile su najbolje rezultate tako da se njih šest (četiri iz Domagovića i dvije iz Volavja) plasiralo na 2. državno natjecanje vatrogasaca koje je održano u Rijeci 1996. godine. Na tom natjecanju sudjelovao je i Željko Popović kao vatrogasni sudac.

Iste godine (1995.) sudjelovali smo (Puhački orkestar DVD-a Domagović) u 1. Kampu vatrogasne mladeži koji je održan u Novom Vinodoskom.

Također s našim puhačkim orkestrima sudjelujemo na susretima vatrogasnih puhačkih orkestara RH, a jedan orkestar svake godine sudjeluje u Sloveniji.

Na izbornoj sjednici Skupštine VZG Jastrebarsko održanoj 1997. godine, za predsjednika je ponovno biran Željko Popović (nakon toga 28. svibnja 1997. biran je za načelnika HVZ), a za zapovjednika Ivan Hočevar (DVD Jastrebarsko). Ostali članovi Predsjedništva bili su: Josip Novosel, potpredsjednik, Božidar Rešetić, tajnik, Željko Vrbiček, dozapovjednik, Ivan Gustetić, Nikola Repar, Zvonko Kupina, Mladen Boričević, Ivan Vitković, Stjepan Preprotić, Ignac Smetko, Boris Gojšić, Ivan Dugić,..

Na početku mandata donosi se odluka o zanavljanju vatrogasne tehnike. Sa čelništvom Grada dogovoren je model financiranja kombi vozila (3puta 1/3) po kojemu zajednički financiraju vatrogasna vozila poglavarstvo Grada, vatrogasna zajednica i DVD. No, zbog ne baš svijetle slike u gradskim financijama u tom mandatu nabavljeno je kombi vozilo samo za DVD Volavje koje je u tom razdoblju imalo izuzetne natjecateljske rezultate. Njihova MA ekipa osvajala je prva mjesta na svim KUP natjecanjima ali nažalost (zbog sudačke subjektivnosti) nije uspjela na državnom natjecanju 2000. godine u Varaždinu. Na istom natjecanju sudjelovali smo sa četiri a 1998. godine u Čakovcu sa dvije natjecateljske desetine. Uz DVD Domagović u natjecateljskim desetinama profiliralo se Volavje, pa zatim Cvetković, Gornji i Donji Desinec, Čabdin, Petrovina,…

Vatrogasna zajednica i dobrovoljna vatrogasna društva polučivala su sve bolje rezultate na svim poljima ali je nedostajalo financijskih sredstava. Posebice je to kulminiralo 1999. i 2000. godine. Interesantno je da je te godine stupio na snagu novi Zakon o vatrogastvu temeljem kojeg su općine, gradovi i županije dobili obvezu financiranja vatrogasnih zajednica. Ne poradi kritike lokalne vlasti, jer su vjerojatno postojale i objektivne okolnosti loše financijske situacije, nego, prije svega, radi povijesnih činjenica treba navesti da je te godine Predsjedništvo VZG Jastrebarsko ponudilo kolektivnu ostavku gradonačelniku. Nismo željeli biti odgovorni za nešto (zaštita ljudi i imovine) za što nismo imali mehanizme za provedbu.

Na izbornoj sjednici Skupštine VZG Jastrebarsko održanoj 2001. godine, za predsjednika je ponovno biran Željko Popović, a za zapovjednika Ivan Hočevar (od 2003, Vedran Boričević v.d. zapovjednik zbog bolesti zapovjednika). Ostali članovi Predsjedništva bili su: Josip Novosel i Mladen Boričević, potpredsjednici, Željko Vrbiček, dozapovjednik (od 2002. Vedran Boričević – zbog ostavke dozapovjednika), Božidar Rešetić, tajnik,  Ivan Samarin, Dragutin Jurčin, Denis Fratrić (Ivan Grdiša), Ivan Vitković, Stjepan Preprotić, Ignac Smetko, Boris Gojšić, Ivan Dugić i Milan Ivančić.

Stanje u financijama konsolidiralo se krajem 2001. godine i do danas imamo siguran i stabilan sustav financiranja. Osim za redovnu djelatnost (obvezno financiranje na temelju Zakona o vatrogastvu) Grad Jastrebarsko izdvajao je i za kapitalne investicije, tako da su u tom razdoblju nabavljena sedam novih kombi vozila (Gornji Desinec, Cvetković, Jastrebarsko, Čabdin, Domagović, Stankovo, Petrovina) i tri nova navalna vozila za DVD Jastrebarsko, DVD Petrovina i DVD Cvetković. Osim navedene vatrogasne tehnike VZG Jastrebarsko je sufinancirao nabavku rabljenih vatrogasnih vozila u Donjem Desincu, Novakima, Čegljima, Domagoviću, Svetoj Jani, Donje Izimje, Gornja Reka, Vranov Dol  … Također smo vozila iz DVD-a kojima je nabavljeno novo vozilo, donirali drugim DVD-ima.

Kvalitetno se financira redovno djelovanje dobrovoljnih vatrogasnih društava (održavanje i tehnički pregled vozila, gorivo, vježbe, intervencije,…) nabavlja se osobna zaštitna oprema, provodi se osposobljavanje, financiraju se natjecateljske i aktivnosti s vatrogasnom mladeži, te se daje određena potpora radu puhačkih i tamburaških orkestara.

Sudjelujemo s nekoliko natjecateljskih odjeljenja na svi državnim natjecanjima (Pula 2002., Osijek-Đakovo 2004., Jastrebarsko 2006., Split- Makarska 2008.).

U mandatnom razdoblju 2005.-2009. Predsjedništvo su sačinjavali: Željko Popović, predsjednik, Vedran Boričević, zapovjednik (2005.- Ivan Hočevar- počasni zapovjednik). Ostali članovi Predsjedništva bili su: Josip Novosel i Mladen Boričević, potpredsjednici, Igor Medvedovski, dozapovjednik, Ivan Samarin, Dragutin Jurčin, Ivan Grdiša, Ivan Vitković, Stjepan Preprotić, Ignac Smetko, Boris Gojšić, Ivan Dugić, Milan Ivančić i Miroslav Cvetić.

Sadašnje Predsjedništvo sačinjavaju: Željko Popović predsjednik, Vedran Boričević, zapovjednik, potpredsjednici Josip Novosel, Mladen Boričević, Ivan Samarin i Vlado Živko, Igor Medvedovski, dozapovjednik, Ivan Težak, Mladen Lončarić, Stjepan Preprotić, Ignac Smetko, Rajko Vojnović, Ivan Dugić, Milan Ivančić i Josip Rešetić.

U mandatnom razdoblju 2009.-2013.   Predsjedništvo su sačinjavali: Željko Popović, predsjednik, Vedran Boričević, zapovjednik. Ostali članovi Predsjedništva bili su: Ranko Vojnović, Ivan Samarin, Josip Novosel i  Mladen Boričević, Igor Medvedovski, dozapovjednik, Mladen Lončarić, Stjepan Preprotić, Ignac Smetko, Vladimir Živko (zamjenio ga je Andrej Krlin), Ivan Dugić, Milan Ivančić, Ivan Težak  i Josip Rešetić. Također važno je istaknut kako krajem 2009. godine zapovjednik Vedran Boričević zbog drugog zaposlenja svoju dužnost obnaša volonterski, te vatrogasna zajednica u stalni radni odnos za stručnog djelatnika u službi vatrogastva zapošljava zapovjednika DVD-a Cvetković Gorana Dikšića.  Vatrogasna zajednica grada Jastrebarsko redovno uključuje u projekte nabavke osobne zaštitne opreme u programu vatrogasne zajednice Zagrebačke županije kojo znatno poboljšava opremljenost vatrogasnih postrojbi.

Nakon izborne Skupštine 2013 godine izabrano je  Predsjedništvo Željko Popović, predsjednik, Vedran Boričević, zapovjednik. Ostali članovi Predsjedništva bili su: Ranko Vojnović, Ivan Samarin, Josip Novosel i  Mladen Boričević, Igor Medvedovski (2015 zamjenio ga je Dražen Lovrečak), dozapovjednik, Mladen Lončarić, Stjepan Preprotić, Ignac Smetko, Andrej Krlin, Ivan Dugić, Milan Ivančić, Jurica Bošnjak  i Josip Rešetić.

U 2013. godini Grad Jastrebarsko donosi novi plan žaštite od požara u kojem su vatrogasne postrojbe razvretane: DVD Jastrebarsko središnja vatrogasna postrojba, DVD Cvetković, DVD Čeglji, DVD Donji Desinec, DVD Domagović, DVD Gornji Desinec, DVD Petrovina, DVD Plešivica i DVD Sveta Jana prioritetne vatrogasne postrojbe, a ostalo ostala vatrogasna društva sekundarne postrojbe.  U tom raznoblju važno je istaknuti kako je 13. studenoga 2013. godine grad Jastrebarsko zadesila velika elementarna nepogoda Teodor. Za vrijeme i nakon nepogode vatrogasne postrojbe odradile su u jednom danu više od 150 intervencija i time znatno doprinjeli u spašavanju ljudi i imovine.

Prema novom zakonu o udrugama VZG Jastrebarsko 2015. godine mora mjenjati Statut, te donosi promjenu tako da svako vatrogasno društvo ima pravo na člana predsjedništva VZG Jastrebarsko, također uvrštava funkciju tajnika tako stručni djelatnik Goran Dikšić postaje tajnik VZG Jastrebarsko.

U 2015. godini nabavljeno je novo kombi vozilo za DVD Domagović, te VZG Jastrebarsko dobiva na korištenje novu auto cisternu Man od Grada Jastrebarsko

Danas VZG Jastrebarsko broji 25 (+2) dobrovoljna vatrogasna društva s ukupno 1950 člana, od čega je 410 mladih. Dobrovoljna vatrogasna društva posjeduju 23 vatrogasna doma i 37 vatrogasnih vozila.

Godišnje interveniramo u spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom između 60 i 100 puta. Uz to već desetak godina dislociramo naše vatrogasce i tehniku na priobalje tijekom ljetne protupožarne sezone. Tu svakako valja istaknuti činjenicu da na tim intervencijama sudjeluje u prosjeku 19 DVD-a (najviše središnji DVD  Jastrebarsko). Drugo što treba istaknuti da to sve provodimo na dobrovoljnoj osnovi, za razliku od većeg broja sličnih gradova. Digresija, od 1990. godine JVP Zagreb na područje Jastrebarskog pozvan samo dva puta i to zbog neposjedovanja opreme (pretakanje stirena na željezničkom kolodvoru, gašenje požara podruma – dimovuk).

Da bi tu osnovnu djelatnost mogli učinkovito provoditi kontinuirano se uvježbavamo (osam vježbi godišnje + vježbe po DVD-ima), opremamo, osposobljavamo i usavršavamo.

Osim te osnovne djelatnosti vrlo smo aktivni u natjecateljskim aktivnostima (sudjelovali smo na svim državnim natjecanjima), te u kulturnim (najmasovniji u RH – 6 puhačkih i dva  tamburaška orkestra).

Veliku pažnju dajemo djeci i mladima, tako ističemo malu vatrogasnu olimpijadu koju vatrogasna zajednica organizira u Dječjem vrtićem Radost, u osnovnoj i svim područnim školama provodimo preventivna i edukacijska predavanja.

Vatrogasna zajednica garad Jastrebarsko je danas jedna moderna, napredna, aktivna zajednica koja brine za povjest i prati sve trendove budućnosti za dobrobit svih građana grada Jastrebarsko i Republike Hrvatske.